Održana sjednica Savjeta ministara BiH

Savjet ministara BiH prihvatio je inicijativu Ministarstva finansija i trezora i imenovao delegaciju za vođenje pregovora radi zaključivanja Sporazuma o zajmu između Bosne i Hercegovine i Međunarodne banke za obnovu i razvoj za Projekat unapređenja zdravstvenih sistema, vrijedan 75 miliona američkih dolara, javlja Anadolu Agency (AA).

Naglašeno je da delegacija BiH treba da tokom pregovora za zaključivanje ovog sporazuma istakne potrebu smanjivanja planiranih previsokih troškova upravljanja i monitoringa projekta u iznosu od oko pet miliona američkih dolara, jer bi se ta sredstva mogla usmjeriti za razvoj zdravstvenih ustanova u BiH.

Projekat ima za cilj unapređenje kvaliteta zdravstvenih usluga, kao i finansijskog stanja zdravstvenih sistema u BiH, uz efektivnije upravljanje, kao ključnu zajedničku temu. Sredstva će, između ostalog, biti usmjerena na unapređenje efikasnosti i kvaliteta zdravstvene zaštite u korist građana BiH.

Riječ je o veoma povoljnom zajmu sa rokom otplate do 35 godina, s alokacijom na Republiku Srpsku i Federaciju BiH, a tačni iznosi će se dogovoriti tokom pregovora.

Ministarstvo finansija i trezora će nakon završenih pregovora dostaviti Prijedlog sporazuma Savjetu ministara BiH na razmatranje.

Savjet ministara BiH utvrdio je Prijedlog amandmana broj 1 na Ugovor o finansiranju zaključen između Evropske investicione banke i Bosne i Hercegovine 2016. godine u Sarajevu i Luksemburgu - Modernizacija puteva Federacije BiH.

Ugovor za modernizaciju puteva u Federaciji BiH, vrijedan 50 miliona evra, odnosi se na izgradnju novih dionica puteva i traka za spora vozila, obnovu asfaltnog sloja, eliminisanje crnih tačaka i saniranje tunela i mostova, uključujući i tunel Crnaja, s ciljem poboljšanja bezbjednosti saobraćaja na putevima na 35 dionica u Federaciji BiH u ukupnoj dužini od 290 km.

Amandmanom se predlaže produženje roka za korištenje sredstava zajma do 23. februara 2023. godine, dok se rok za završetak radova produžava do 30. novembra 2022. godine. Do sada je povučeno više od 85 odsto sredstava.

Istovremeno se projekat u manjoj mjeri restruktira, i to uvođenjem i finansiranjem rekonstrukcije puta Neum – Stolac (Vidovo polje) u dužini oko 1,3 km, a zbog nemogućnosti rješavanja imovinskih pitanja isključuju se određeni potprojekti Bosanski Petrovac - Drvar, izgradnja trake za spora vozila i granica RH / (Izačić) – Bihać, kružna raskrsnica Kamenica.

Prijedlog amnadmana biće dostavljen Predsjedništvu BiH u daljnju proceduru, a za bh. potpisnika je predložen ministar finansija i trezora.

Savjet ministara BiH utvrdio je Prijedlog amandmana broj 3 na Ugovor o finansiranju zaključen između Evropske investicione banke, Bosne i Hercegovine i Republike Srpske u septembru 2010. godine, sa naknadnim izmjenama / Vodovod i kanalizacija u RS (FI 25.741 - SERAPIS 2008-0556).

Radi se o zajmu vrijednom 50 miliona evra, kojim će biti obuhvaćene 24 opštine u Republici Srpskoj, usmjerenom na izgradnju i obnovu vodosnabdijevanja i sanitarne infrastrukture s ciljem zaštite javnog zdravlja i životne sredine od zagađenih voda.

Projekat uključuje i zaštitu finansijske i operativne održivosti preduzeća za vodosnabdijevanje i izgradnju kapaciteta centralnih lokalnih vlasti u pripremi i upravljanju investicionim programima.

Amandmanom br. 3 predlaže se produženje roka za korištenje sredstava zajma do 30. juna 2022. godine, a do sada je povučeno oko 82 odsto sredstava.

Prijedlog ovog amandmana biće dostavljen Predsjedništvu BiH, a za potpisnika je predložen ministar finansija i trezora.

Savjet ministara BiH utvrdio je Prijedlog amandman broj 4 na Ugovor o finansiranju zaključen između Evropske investicione banke, Bosne i Hercegovine i Federacije Bosne i Hercegovine u avgustu 2008. godine u Luksemburgu, sa naknadnim izmjenama / Vodovod i kanalizacija u Federaciji BiH.

Riječ je u ugovoru vrijednom 60 miliona evra za 19 opština u Federaciji BiH za projekte vodosnabdijevanja i odvodnje otpadnih voda, od čega je do sada povučeno više od 76 odsto kreditnih sredstava.

Zbog kašnjenja povezanog projekta "Vatsan FBiH" Projektovanje i izgradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda/vode za piće uzrokovanog pandemijom COVID-19, ovim amandmanom predloženo je produženje roka za povlačenje sredstava do 30. juna 2022. godine.

Prijedlog ovog amandmana biće dostavljen Predsjedništvu BiH, a za potpisnika je predložen ministar finansija i trezora.

Savjet ministara BiH utvrdio je Odgovor na inicijativu Savjeta nacionalnih manjina BiH, kojom je zatraženo da se razmotri mogućnost uspostavljanja fonda na nivou BiH za pomoć pripadnicima nacionalnih manjina u vanrednim situacijama, poput situacije koja je nastupila nakon proglašenja epidemije COVID-19.

Odgovor koji je pripremilo Ministarstvo finansija i trezora na Inicijativu Savjeta nacionalnih manjina BiH biće dostavljen Zajedničkoj komisiji za ljudska prava Parlamentarne skupštine BiH.

Savjet ministara BiH, sa pet glasova za i četiri protiv, nije u drugom krugu glasanja postigao konsenzus u vezi sa donošenjem odluke o obaveznoj primjeni preferencijalnog tretmana domaćeg, koju je predložilo Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa.

Savjet ministara BiH prihvatio je i uputiće Predsjedništvu BiH Prijedlog za zaključivanje Posebnog sporazuma između Eurokontrola i ovlaštenih državnih upravnih tijela šest FAB CE država u vezi sa pružanjem podrške od strane Eurokontrola, nakon što je usvojena Informacija Ministarstva komunikacija i transporta u vezi sa zaključivanjem ovog sporazuma.

Zaključivanjem Posebnog sporazuma stvaraju se uslovi da BiH dobije tehničku pomoć Eurokontrola za planiranje i stvaranje sistema i službi u vazdušnom saobraćaju.

Posebnim sporazumom su, uz BiH, obuhvaćene Republika Hrvatska, Češka Republika, Mađarska, Slovačka Republika i Republika Slovenija.

Podsjećamo da je Bosna i Hercegovina još 2011. godine pristupila FAB CE sporazumu.

Savjet ministara BiH utvrdio je Prijedlog sporazuma o posuđivanju između Republike Austrije i Bosne i Hercegovine. Riječ je o austrijskoj pomoći od ukupno 135 kontejnera za smještaj osoba u BiH tokom migracionog pritiska, vrijednoj oko 670 hiljada evra. Među kontejnerima je 98 rezidencijalnih, devet sanitarnih, 20 za hodnike i njih osam stepenišnih, a koristiće se za smještaj osoba kojima je potrebno sklonište i za nadležne organe u BiH. Prijedlog sporazuma sa Osnovama za njegovo zaključivanje biće dostavljen Predsjedništvu BiH u daljnu proceduru, a za bh. potpisnika je predložen ministar bezbjednosti.

Savjet ministara BiH, na prijedlog Ministarstva bezbjednosti, donio je Odluku o imenovanju Koordinacionog tima za razvijanje sistema i procedura povratka i prihvata državljana Bosne i Hercegovine iz zone sukoba Sirije i Iraka, s ciljem efikasnijeg procesa povratka i reintegracije bh. državljana.

U Koordinacioni tim imenovani su predstavnici Tužilaštva BiH, državnih ministarstava bezbjednosti, spoljnih poslova, za ljudska prava i izbjeglice, civilnih poslova, pravde, Obavještajno-bezbjednosne agencije, Direkcije za koordinaciju policijskih tijela i Državne agencije za istrage i zaštitu. Članovi tima su i predstavnici ministarstava unutrašnjih poslova Republike Srpske i Federacije BiH i policije Brčko Distrikta BiH, kao i entitetskih ministarstava zaduženih za zdravlje, socijalnu zaštitu i obrazovanje, te institucija u ovim resorima u Brčko Distriktu.

Koordinacioni tim je imenovan kao interresorno, stručno tijelo Savjeta ministara BiH za razvijanje sistema i procedura za bezbjedan, human i kontrolisan povratak i prihvat državljana BiH iz zona sukoba Sirije i Iraka, te koordiniranje procesa njihove repatrijacije.

Ministarstvo bezbjednosti će odmah nakon donošenja ove odluke sazvati prvi sastanak, koji bi trebao biti održan u narednih 15 dana.

Savjet ministara BiH, na prijedlog Ministarstva spoljnih poslova, usvojio je Akcioni plana za provođenje Strategije Bosne i Hercegovine za sprečavanje širenja oružja za masovno uništavanje.

Prethodno je razmotren Izvještaj o aktivnostima Tijela za nadzor nad provođenjem Strategije Bosne i Hercegovine za sprečavanje širenja oružja za masovno uništavanje za period 2018-2022. godine.

Ministarstvo spoljnih poslova će Akcioni plana za provođenje Strategije Bosne i Hercegovine za sprečavanje širenja oružja za masovno uništavanje dostaviti svim nadležnim institucijama u BiH na koje se odnosi, na nadležno postupanje.

Savjet ministara BiH, na prijedlog Ministarstva komunikacija i transporta, donio je Odluku o utvrđivanju planskih iznosa prihoda na osnovu pružanja usluga u vazdušnoj plovidbi (rutne naknade) u vazdušnom prostoru Bosne i Hercegovine za 2021. godinu.

Riječ je o planiranim sredstvima u ukupnom iznosu 67.722.589 KM, uključujući troškove Eurokontrola u iznosu 3.991.629 KM.

Korisnici prihoda od rutnih naknada su Agencija za pružanje usluga u vazdušnoj plovidbi Bosne i Hercegovine (BHANSA) i Direkcija za civilno vazduhoplovstvo Bosne i Hercegovine.

Izvan Bosne i Hercegovine korisnik rutnih naknada je Hrvatska kontrola vazdušne plovidbe (CCL) za pružanje usluga vazdušne navigacije u delegiranom dijelu vazdušnog prostora.

Savjet ministara BiH, na prijedlog Uprave za indirektno oporezivanje BiH, donio je Odluku o izmjenama Odluke o odobravanju Projekta izgradnje i opremanja graničnog prelaza Doljani i Odluku o odobravanju Projekta izgradnje i opremanja graničnog prelaza Osoje.

Odlukama je definisano da se višegodišnji projekat izgradnje i opremanja graničnog prelaza Doljani umanji za jedan milion KM, a ova sredstva biće preusmjerena za realizaciju Projekta izgradnje i opremanja graničnog prelaza Osoja.

Savjet ministara BiH izjasniće se o Informaciji Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa o provedenim aktivnostima s ciljem osiguravanja učešća Bosne i Hercegovine na Svjetskoj izložbi "Ekspo 2020 Dubai", nakon što Parlamentarna skupština BiH usvoji Budžet institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2021. godinu.

Savjet ministara BiH usvojio je Informaciju Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa o realizaciji Projekta upravljanja slivom rijeke Drine na Zapadnom Balkanu (GEF TF0A2317 i SCCFTF0A2320), u kojem se navodi da su sve planirane aktivnosti u 2020. godini uspješno realizovane.

Projekat je efektivan od marta 2017. godine i završio se 30. aprila, a krajnji rok za finansijske transakcije po projektu je 31. avgust.

Radi se o projektu čiji je cilj da unaprijedi mehanizme i kapacitete u zemljama učesnicama Projekta za planiranje i upravljanjem prekograničnim slivom rijeke Drine, uz adaptaciju na klimatske promjene. Efikasniji rad nadležnih institucija u ovoj oblasti u konačnici će omogućiti podizanje životnog standarda stanovništva u slivu rijeke Drine.

Ukupna vrijednost ovog projekta je 8,4 miliona američkih dolara, a sredstva su obezbijeđena u jednakim omjerima po 50% iz Specijalnog fonda za klimatske promjene i Globalnog fonda za zaštitu životne sredine i raspoređuje se proporcionalno teritoriji sliva rijeke Drine, i to BiH 3.375.270,00 američkih dolara (37 odsto), Crnoj Gori 2.721.525,00 američkih dolara (32 odsto) i Srbiji 2.635.625,00 američkih dolara (31 osto).

Iz sredstava predviđenih za BiH, Republici Srpskoj je namijenjeno 1.129.875,00, Federaciji BiH 359.875,00 i Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa 1.885.520,00 američkih dolara.

Savjet ministara BiH usvojio je Informaciju o stanju u oblasti migracija za april 2021. godine, koju će Ministarstvo bezbjednosti BiH dostaviti Predsjedništvu BiH.

U aprilu 2021. godine je Službi za poslove sa strancima prijavljen 1.381 nezakoniti migrant, što je 15 odsto više u odnosu na prethodni mjesec. Među migrantima su najbrojniji državljani Afganistana, Pakistana, Bangladeša, Eritreje i Irana.

Namjeru za podnošenje zahtjeva za azil iskazale su 1.323 osobe, a zahtjev je podnijelo njih 14, odnosno jedan odsto.

Služba za poslove sa strancima u aprilu je izrekla 61 mjeru protjerivanja, za 38 osoba odredila mjeru nadzora, a za 15 osoba ograničila kretanje na određenom mjestu ili području.

U zemlju porijekla ili zemlju koja ih prihvata udaljeno je 58 osoba, i to na dobrovoljnoj osnovi (71 posto), putem Programa asistiranog dobrovoljnog povratka i reintegracije (AVRR, 22 posto) i putem sporazuma o readmisiji.

Putem sporazuma o readmisiji sa Srbijom i Crnom Gorom vraćene su četiri osobe.

Savjet ministara primio je k znanju i uputiće Predsjedništvu BiH Informaciju donatora o doniranim sredstvima, u opremi i novcu, za potrebe pomoći migrantima i azilantima u Bosni i Hercegovini za 2020. godinu. Riječ je o objedinjenim podacima koju su pripremili donatori i međunarodne institucije koje raspolažu ovim sredstvima, s obzirom da ovim novcem ne upravljaju institucije BiH.

Kroz projekat Evropske unije IPA "Posebne mjere za podršku odgovoru na izbjegličku i migrantsku situaciju u BiH", koji implementira Međunarodna organizacija za migracije (IOM) sa partnerima (UNHCR, UNICEF i UNFPA), od 1.1. do 31.12.2020. godine realizovana su sredstva u iznosu od 31.207.150 evra, a najveći dio troškova odnosi se na tekuće izdatke privremenih prihvatnih centara (43,23 posto) i troškove nabavke i pripreme obroka u privremenim prihvatnim centrima (23,78 posto).

Na nabavku neprehrambenih artikala utrošeno je 9,84 odsto, na troškove osiguranja 7,55 odsto, na troškove nastale pružanjem podrške Ministarstvu bezbjednosti BiH, Službi za poslove sa strancima, Graničnoj policiji BiH i Ministarstvu unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona u upravljanju migracijama 5,04 posto, a na troškove nastale pružanjem zaštite djeci 4,8 posto. Ostali troškovi čine 5,76 odsto.

U okviru projekta "Odgovor na COVID-19 i izazove za migrante i izbjeglice na zapadnom Balkanu", koji zajednički provode IOM i UNHCR, u periodu od 3. aprila do 31. decembra 2020. godine IOM je ukupno izdvojio 384.050 ecra. Sredstva je osigurala Služba EU za instrumente spoljne politike (FPI) kroz Instrument za doprinos stabilnosti i miru (IcSP).

Prema podacima Danskog savjeta za izbjeglice (DRC) u BiH, Civilna zaštita i humanitarna pomoć EU (ECHO) je za projekat "Osiguran pristup zdravstvenim uslugama i zaštiti ljudskih prava za tražioce azila, izbjeglice i migrante u BiH" u 2020. godini utrošila 4.413.063,09 evra.

Tokom 2020. godine DCR je u BiH implementirao nekoliko projekata, direktno ili kao implemtacioni partner IOM-a i UNHCR-a. Tim projektima su donirana sredstva u opremi, u ukupnom iznosu od 2.151.620,66 KM.

U 2020. godini UNHCR je donirao sredstva u skladu sa ugovorom o novčanoj podršci sistemu azila, koji je potpisan sa Ministarstvom bezbjednosti BiH, u vrijednosti 435.096 KM. Od ovog iznosa, u 2020. godini je utrošeno 378.892 KM, a neutrošena sredstva će biti vraćena donatoru u skladu sa potpisanim ugovorom.

Savjet ministara BiH usvojio je Informaciju Direkcije za ekonomsko planiranje o kretanju makroekonomskih pokazatelja za januar - mart 2021. godine u Bosni i Hercegovini.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u prvom kvartalu ove godine Bosna i Hercegovina je ostvarila rast fizičkog obima industrijske proizvodnje od 7,3 odsto i porast robnog izvoza od 16,6 odsto u odnosu na isti period prethodne godine. Ovo su ohrabrujući podaci u vrijeme globalne pandemije, uprkos činjenici da je niska osnovica (bazni efekat) iz prethodne godine.

Međutim, za stabilizaciju ekonomskih prilika potreban je oporavak domaće tražnje (potrošnje i investicija), uz rast zaposlenosti koja je u prvom tromjesečju ove godine bila niža za oko 1,7 posto u odnosu na godinu ranije.

Bitnu determinantu ekonomskog oporavka u BiH predstavljaće i ekonomska kretanja u spoljnom okruženju koja još nisu na očekivanom nivou.

Savjet ministara BiH, na prijedlog Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa, usvojio je Analizu spoljnotrgovinske razmjene Bosne i Hercegovine za period I - III 2021. godine.

Ukupna robna razmjena BiH u ovom periodu iznosila je 7,47 milijardi KM. Vrijednost izvezene robe bila je 3,06 milijardi KM, a vrijednost uvezene robe iznosila je 4,40 milijardi KM, te je zabilježen spoljnotrgovinski deficit od 1,34 milijarde KM. Trgovinski deficit bilježi pad od 19,4 posto u odnosu na isti period prethodne godine.

Glavne karakteristike spoljnotrgovinske razmjene za ovaj period bile su: povećanje ukupne spoljnotrgovinske razmjene od osam posto, rast izvoza 16,6 odsto, rast uvoza 2,7 posto, te rast stope pokrivenosti uvoza izvozom 8,3 odsto.

Glavni spoljnotrgovinski partner i u ovom periodu je Evropska unija koja u ukupnom obimu robne razmjene učestvuje sa 66,3 odsto, slijede zemlje potpisnice Sporazuma "CEFTA-e 2006" sa 13,4 posto, a ostale zemlje učestvuju sa 20,3 posto.

Savjet ministara BiH je, na prijedlog Uprave za indirektno oporezivanje, donio Odluku o izmjeni Odluke o provođenju Zakona o carinskoj politici u Bosni i Hercegovini, kojom se rok za primjenu Odluke o provođenju Zakona pomjera sa 1. avgusta 2021. na 1. januar 2022. godine.

Na ovaj način otvoren je prostor za donošenje novog zakona o carinskim prekršajima Bosne i Hercegovine, što je preduslov da u potpunosti zaživi nova carinska regulativa i obezbijedi se istovremena primjena ovog i Zakona o carinskoj politici u BiH.