ANKARA (AA) - Sjedinjene Američke Države (SAD) spremaju se za implementaciju prvog paketa sankcija Iranu.
Nakon što je predsjednik SAD-a Donald Trump saopćio da će se ta zemlja povući iz nuklearnog sporazuma s Iranom, američko Ministarstvo trezora saopćilo je kako će sankcije biti ponovo biti uvedene i implementirane kroz dvije faze.
- Na šta se odnosi prvi paket sankcija Iranu? -
Implementacija prvog paketa sankcija SAD-a Iranu počet će večeras u ponoć po lokalnom vremenu. Njim će iranskim vlastima biti zabranjena kupovina američkih dolara i trgovina zlatom i plemenitim metalima.
Također, sankcije će se odnositi i na trgovinu čelikom, ugljem i aluminijem, a posljedice će osjetiti i automobilska industrija. Od sutra će biti implementirane i sankcije koje se tiču civilne avijacije, što će ograničiti kretanje iranskih putničkih aviona i onemogućiti uvoz rezervnih dijelova za avione.
Zabranjen je i izvoz iranskih ručno tkanih tepiha i hrane iz Irana u SAD.
- Posljedice će osjetiti i treće zemlje -
Prvi paket sankcija neće se odraziti samo na Iran. Naime, SAD su upozorile na sankcije trećim zemljama koje se ne budu pridržavale američkih odluka i nastavile trgovati s Iranom.
Američki predsjednik Donald Trump 8. maja je najavio povlačenje SAD-a iz nuklearnog sporazuma i sankcije Teheranu. Pomenuti nuklearni sporazum postignut je za vrijeme mandata bivšeg predsjednika SAD-a Baracka Obame 2015. godine. Sporazum je jedna od stvari o kojoj je Trump najviše govorio i tokom predizborne kampanje nazvavši ga ”jednim od najgorih sporazuma postignutih u američkoj historiji“.
S druge strane, evropske zemlje uprkos tome što je prošlo 90 dana od povlačenja SAD-a iz sporazuma, nisu poduzele značajne mjere da zaštite Iran od američkih sankcija.
- Veliki broj globalnih kompanija povukao se iz zemlje –
Mnoge globalne kompanije s predstavništvima u Iranu, nakon američkih prijetnji o sankcijama povukle su se iz Irana. Među kompanijama koje su se povukle iz Irana je i Total, koji je s iranskim vlastima potpisao investicijski sporazum u naftnom sektoru vrijedan 4,2 milijarde eura.
- Zbog sankcija milion ljudi bi moglo ostati bez posla -
Sankcije će se negativno odraziti i na automobilski sektor, koji je, nakon naftnog, najveći sektor u Iranu.
Broj zaposlenih u njemu je veći od milion. Nedavno je iranski ministar rada Ali Rebii upozorio na ovaj problem.
”Zbog sankcija bi milion ljudi moglo ostati bez posla, ali ćemo poduzeti korake kako do toga ne bi došlo”, izjavio je tada Rebii.
Evropski proizvođači automobila, među njima i Peugeot, Renault i Citroen, koji su se nakon nuklearnog sporazuma okrenuli iranskom tržištu, saopćili su da obustavljaju trgovinu s Teheranom.
Slične korake poduzela je i njemačka kompanija Siemens, ali i ruske firme koje se bave proizvodnjom željeza i čelika.
- Suspendirani sporazumi s Boeingom i Airbusom -
Nakon nuklearnog sporazuma, Obamina administracija je ukinula embargo u sektoru civilne avijacije koji je Iranu uveden 1979. godine.
Iran je s američkim proizvođačem aviona Boeingom 2016. postigao sporazum o nabavci 80 aviona za iransku nacionalnu kompaniju Iran Air, a 2017. godine 30 aviona za Aseman Airlines.
Teheran je i 2016. s francuskim Airbusom potpisao sporazum vrijedan 19 milijardi dolara, ali je američki ministar trezora Steven Mnuchin kazao kako su Boeingu i Airbusu suspendirane licence za prodaju putničkih aviona iranskim kompanijama.
- Slijedi embargo za naftni sektor –
SAD će implementaciju drugog paketa sankcija Iranu početi 5. novembra. Nakon tog datuma bit će uvedena ograničenja kompanijama koje posluju u naftnom sektoru.
Iran zauzima četvrto mjesto na listi zemalja svijeta s najvećim naftnim rezervama.
Iran naftu najviše izvozi u Kinu, Indiju, evropske zemlje, Južnu Koreju i Japan. Godišnji prihodi Irana od trgovine naftom procjenjuju se na 60 milijardi dolara, ali bi sankcije mogle dovesti do pada prihoda na 27 milijardi.
U zajedničkom saopćenju članica Evropske unije (EU) Francuske, Velike Britanije i Njemačke u vezi s novim paketom američkih sankcija zvaničnom Teheranu, poručeno je kako će EU odlučno štititi evropske kompanije koje posluju s Iranom.
Ministri zemalja skupine 5+1 (SAD, Kina, Rusija, Velika Britanija, Francuska i Njemačka) potpisali su u Beču 2015. godine sporazum sa Iranom koji je na snagu stupio 16. januara 2016. godine. Nakon povlačenja Sjedinjenih Američkih Država iz sporazuma o iranskom nuklearnom programu, zemlje članice EU objavile su zajedničko saopćenje u kojem je izraženo žaljenje zbog ovakve odluke Washingtona.
Prema saopćenju, od sutra će na snagu stupiti i novi pravilnik EU koji ima za cilj zaštitu evropskih kompanija.
U saopćenju je istaknuto i kako je Iran, prema do sada sačinjenih 11 izvještaja Međunarodne agencije za atomsku energiju (UAEA), ispunjavao odredbe ranije potpisanog sporazuma.
