Više od deset posto svjetskih okeana pod zaštitom

Više od 10% svjetskih okeana je prvi put formalno proglašeno zaštićenim područjima, prema zajedničkoj studiji koju su objavili Svjetski centar za praćenje očuvanja prirode (UNEP-WCMC) Programa UN-a za okoliš i Međunarodna unija za očuvanje prirode (IUCN).

Studija pokazuje da formalna pokrivenost zaštite okeana iznosi 10,01%, što je opisano kao veliko dostignuće za očuvanje okeana. Međutim, postizanje cilja od 30% za 2030. godinu u okviru Okvira za globalnu biodiverzitet Kunming-Montreal zahtijevat će određivanje dodatnog područja otprilike veličine Indijskog okeana. Globalna pokrivenost okeana i obala iznosila je 8,6% u 2024. godini, s približno 5 miliona kvadratnih kilometara dodanih zaštićenim područjima u posljednje dvije godine.

- Cilj postignut sa šest godina zakašnjenja

Iako su se zemlje obavezale prema Aiči ciljevima biodiverziteta da zaštite 10% okeana do 2020. godine, prekretnica je dostignuta tek u aprilu 2026. godine -- šest godina nakon predviđenog roka. Izvještaj o zaštićenoj planeti za 2024. godinu, koji procjenjuje tempo proglašenja zaštićenih i konzerviranih područja, otkrio je da je najveći napredak od 2020. godine postignut u okeanima, iako se većina dogodila unutar nacionalnih voda.

- Obaveza zaštite do 2030. godine

U razgovoru za Anadolu, direktor Svjetskog centra za praćenje očuvanja prirode (UNEP-WCMC) pri Programu UN-a za okoliš Neville Ash rekao je da Svjetska baza podataka o zaštićenim i konzerviranim područjima (WDPCA) pruža službeni mehanizam praćenja za Cilj 3 Okvira za globalnu biodiverzitet Kunming-Montreal (KMGBF), koji poziva na to da 30% zemljišta i voda bude unutar zaštićenih područja i drugih učinkovitih mjera očuvanja zasnovanih na području (OECM) do 2030. godine.

Ash je rekao da UNEP-WCMC sarađuje s nacionalnim vladama na redovnom ažuriranju podataka u WDPCA-i, uključujući digitalne karte granica zaštićenih područja, koje se analiziraju mjesečno.

"April 2026. bio je prvi put da je pokrivenost okeana premašila 10%. Dostizanje prekretnice od 10% znači da je svijet postigao cilj koji je imao rok 2020. godine i znači da smo na trećini puta prema trenutnoj ambiciji da 30% okeana bude zaštićeno do 2030. godine", rekao je.

Međutim, naglasio je da sama pokrivenost ne govori cijelu priču. Zaštićena područja moraju biti određena i u područjima koja su važna za biodiverzitet, da su međusobno dobro povezana i da se njima dobro upravlja - što je posebno važno u morskom području, gdje je povezanost između zaštićenih područja ograničena, a podaci o njihovoj učinkovitosti i dalje oskudni.

Ash je napomenuo da, iako nacionalne vode imaju relativno visoku pokrivenost od 23,2%, samo 1,7% okeana izvan nacionalne jurisdikcije nalazi se unutar zaštićenih područja.

"Proširenje zaštićenih područja smanjuje pritisak na okean i pomaže oporavku biodiverziteta", rekao je.

Dodao je da je Cilj 3 jedan od 23 cilja i 4 šira cilja unutar okvira Kunming-Montreal, te da poboljšanje ukupnog zdravlja okeana zahtijeva provedbu cijelog okvira, ne samo proširenje pokrivenosti zaštićenim područjem.

- Očuvanje okeana može usporiti klimatsku krizu

Ash je istakao ulogu zaštićenih područja u rješavanju klimatske krize, napominjući da zdravi okeanski ekosistemi vezuju i skladište ugljik, smanjujući nivoe ugljičnog dioksida u atmosferi, te da mjere za zaštitu zdravlja okeanskih ekosistema stoga mogu pomoći u sprečavanju ubrzanja klimatskih promjena.

"Zdravi obalni ekosistemi, poput grebena i mangrova, također igraju važnu ulogu u smanjenju utjecaja ekstremnih vremenskih događaja povezanih s klimatskim promjenama na obalne zajednice", rekao je.

O proširenju zaštićenih okeanskih područja, Ash je rekao da su vlade prvenstveno odgovorne za određivanje zaštićenih područja u svojim nacionalnim vodama - bilo stvaranjem novih područja kojima upravlja vlada ili priznavanjem područja kojima upravljaju autohtoni narodi, lokalne zajednice i privatni akteri.

U područjima izvan nacionalne jurisdikcije, rekao je da najveća prilika leži u provedbi novog Ugovora o otvorenom moru, poznatog kao Biodiverzitet izvan nacionalne jurisdikcije (BBNJ), koji stvara mehanizam za određivanje zaštićenih morskih područja u međunarodnim vodama.