Handan Kazancı
22 Juli 2020•Ažuriranje: 23 Juli 2020
Turska je ponovila podršku Azerbejdžanu u jeku napada na granicu od strane Armenije, navodi se u saopštenju Vijeća za nacionalnu sigurnost u srijedu, prenosi Anadolu Agency (AA).
Turska je pozvala Armeniju da zaustavi agresiju i povuče se sa azerbejdžanske zemlje koju je okupirala, navedeno je u saopštenju izdatom nakon sastanka Vijeća koji je predvodio turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan.
Ankara je takođe oštro osudila armensku okupaciju azerbejdžanske teritorije.
Armenska vojska je 12. jula prekršila primirje i artiljerijskom vatrom napala položaje Azerbejdžana u pograničnom okrugu Tovuz. Povukli su se nakon gubitaka poslije odgovora od strane azerbejdžanske vojske.
Za vrijeme agresije, Armenija je ubila 12 vojnika Azerbejdžana, uključujući visoke oficire i jednog civila, te je povrijeđeno četiri vojnika.
Armenska vojska je 1991. godine ilegalno okupirala regiju Nagornji Karabah, međunarodno priznatu teritoriju Azerbejdžana.
- Libija -
Turska će i dalje stajati uz narod Libije protiv svake vrste tiranije, također se ističe u saopštenju Vijeća za nacionalnu sigurnost.
Libiju je nakon svrgavanja Muammara Gaddafija 2011. godine razorio građanski rat. Nova vlada te zemlje osnovana je 2015. godine na temelju sporazuma pod pokroviteljstvom UN-a, ali napori za dugotrajno političko rješenje nisu uspjeli zbog vojne ofanzive snaga odanih generalu odmetniku Khalifi Haftaru.
UN priznaje libijsku vladu na čelu s Fayezom al-Sarrajom kao legitimnu vlast, dok se Tripoli bori protiv Haftarovih militanata. Vlada priznata od UN-a ima podršku Turske, dok Haftar ima podršku Ujedinjenih Arapskih Emirata, Egipta i Rusije.
Legitimna Vlada Libije bila je na udaru Haftarovih snaga od prošlog aprila, a u nasilju je ubijeno više od 1.000 ljudi.
Vlada je u martu ove godine pokrenula operaciju “Mirna oluja“ protiv Haftarovih snaga kako bi se suprotstavila njegovim napadima na glavni grad Tripoli i nedavno oslobođena strateška mjesta, uključujući vazduhoplovnu bazu al-Watiya i grad Tarhuna, posljednje uporište Haftara na zapadu Libije.
- Kipar –
Kada je riječ o dugo podijeljenom mediteranskom ostrvu, Vijeće je navelo da Turska neće dozvoliti nijedan pokušaj koji može naštetiti miru i stabilnosti Kipra.
Ranije u srijedu, Turska je uzvratila na grčke tvrdnje o “ilegalnom istraživanju“ u istočnom Mediteranu zbog novog bušenja turskog broda.
“Ova maksimalistička tvrdnja o kontinentalnom pojasu Grčke protivna je međunarodnom pravu, sudskoj praksi i sudskim odlukama“, rekao je Hami Aksoy, portparol Ministarstva vanjskih poslova Turske u pisanoj izjavi.
Prošlog maja, brodovi za bušenje pod turskom zastavom započeli su operacije bušenja na moru u područjima oko Kipra. Područja u potpunosti pripadaju turskom kontinentalnom pojasu, koji je registrovan pri Ujedinjenim nacijama i uz dozvolu Vlade Turske prethodnih godina dodijeljen Turskoj naftnoj korporaciji, nacionalnoj naftnoj kompaniji u zemlji.
Turska energiju vidi kao poticaj za političko rješenje na otoku i mir u širem mediteranskom pojasu, a ne katalizator daljnjih napetosti.
Turska je zemlja garant za Tursku Republiku Sjeverni Kipar (TRNC) i dosljedno je osporavala jednostrano obavljanje bušenja grčke uprave u istočnom Mediteranu, tvrdeći da TRNC također ima prava na resurse u tom području.
Nakon državnog udara čiji je cilj bila aneksija Kipra od strane Grčke i usred etničkog nasilja nad kiparskim Turcima, 1974. godine, Ankara je morala da interveniše kao garant sigurnosti. TRNC je osnovan 1983. godine.
Desetljećima nakon toga bilo je nekoliko pokušaja rješavanja spora na Kipru, ali svi su završili neuspjehom. Posljednji pokušaj, održan uz učešće Turske, Grčke i Velike Britanije, završen je bez ikakvog napretka 2017. godine u Švajcarskoj.
